Ljeto donosi sunce, more i uživanje, ali sa sobom nosi i rizike koje ne smijemo zanemariti. Kada temperature pređu 35 stepeni, naš organizam je izložen ozbiljnom naporu. Sve češće bilježimo slučajeve toplotnih udara, dehidratacije, kolapsa i drugih komplikacija izazvanih visokim temperaturama, posebno u zemljama Balkana.
Prema savjetima stručnjaka, pravovremena prevencija i pravilno ponašanje tokom toplotnog talasa mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene probleme – i kod starijih i kod mladih, zdravih osoba.
Ko je najugroženiji tokom ljetnih vrućina?
Dr Ivana Stefanović, specijalista urgentne medicine, upozorava da se posebna pažnja mora posvetiti rizičnim grupama:
-
Starije osobe, posebno sa srčanim i hroničnim oboljenjima
-
Osobe sa niskim krvnim pritiskom
-
Bolesnici sa astmom i drugim respiratornim problemima
-
Djeca i trudnice
-
Svi koji ne unose dovoljno tečnosti ili se izlažu suncu bez zaštite
Iako mnogi stariji izbjegavaju korištenje klima uređaja, dr Stefanović ističe da oni često mogu biti presudni za očuvanje zdravlja tokom ekstremno toplih dana.
Najčešći simptomi toplotnog udara i dehidratacije
Visoke temperature ne djeluju trenutno – tijelo šalje upozorenja koja ne smijemo ignorisati:
-
Vrtoglavica i slabost
-
Suha usta i jezik
-
Ubrzan puls
-
Umor i iscrpljenost
-
Tamnija boja urina
-
Gubitak svijesti
Ako se simptomi zanemare, može doći do ozbiljnih stanja poput kolapsa, srčanih problema ili čak toplotnog šoka.
5 ključnih savjeta za prevenciju tokom vrućih dana
1. Redovna i dovoljna hidratacija
Pijte vodu redovno, čak i kada ne osjećate žeđ. Blagi biljni čajevi i domaća limunada s medom su odličan izbor. Izbjegavajte alkoholna i gazirana pića, jer pogoršavaju dehidrataciju.
2. Lagana i balansirana ishrana
Teški i masni obroci dodatno opterećuju tijelo. Preporučuju se:
-
Povrće i voće (posebno lubenica)
-
Riba i lagani proteinski obroci
-
Orašasti plodovi (bogati elektrolitima)
Jedite više manjih obroka tokom dana.
3. Boravak u rashlađenom prostoru
Izbjegavajte izlazak između 11 i 17 časova. Provodite vrijeme u zamračenim i provjetrenim prostorijama, koristite klimu ili ventilatore. Spavajte u prozračnoj, rashlađenoj sobi.
4. Odgovarajuća odjeća
Nosite svijetlu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala poput pamuka i lana. Ne zaboravite šešir, sunčane naočare i kremu za sunčanje.
5. Ograničite fizičku aktivnost
Kretanje i fizičke aktivnosti planirajte za rane jutarnje ili večernje sate. Tokom dana, izbjegavajte napor. Uvijek nosite vodu i mali slani obrok kako biste stabilizovali elektrolite.
Toplotni talasi u regionu – statistika koja upozorava
U Srbiji je tokom jednog toplotnog talasa broj hitnih intervencija porastao za čak 30%. Simptomi poput nesvjestice, srčanih tegoba i dehidratacije bilježe se sve češće – čak i kod mladih koji zanemaruju mjere opreza.
Iskustvo Beograđanke Marije, koja se onesvijestila na ulici, jasno pokazuje koliko vrućina može biti opasna. Od tada, uvijek nosi limunadu i nešto slano sa sobom – jednostavne navike koje mogu spriječiti ozbiljne posljedice.
Uticaj ljetnih vrućina na mentalno zdravlje
Osim fizičkog napora, vrućine negativno utiču i na naše mentalno stanje:
-
Povećan umor
-
Nesanica i poremećaj sna
-
Glavobolje
-
Razdražljivost i nervoza
Dnevna dremka, boravak u rashlađenom prostoru i unos dovoljno tečnosti mogu pomoći u stabilizaciji raspoloženja i oporavku organizma.
Visoke temperature nisu bezopasne – ali su predvidive
Toplotni udar, dehidratacija i iscrpljenost nisu neizbježne – ali se mogu lako spriječiti uz odgovorno ponašanje.
Najvažnije mjere zaštite su:
-
Redovan unos tečnosti
-
Laka ishrana
-
Ostanak u hladu i rashlađenim prostorijama
-
Zaštita od sunca i adekvatna odjeća
-
Slušanje signala koje vam tijelo šalje
Briga o sebi – i o drugima, naročito starijima – ključ je da ljeto prođe bez zdravstvenih komplikacija.