
Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, tokom nedavne posete Bosni i Hercegovini, naročito Republici Srpskoj, izneo je niz značajnih izjava o trenutnoj situaciji u zemlji. Njegova kritika je bila usmerena na zapadne intervencije u regionu, a posebno je naglasio da će se stanje u BiH detaljno razmatrati pred Savetom bezbednosti UN 31. oktobra.
Ključne poruke sa konferencije za novinare
Lavrov je razgovarao sa Miloradom Dodikom o bilateralnim odnosima i aktuelnim pitanjima vezanim za BiH, imajući u vidu važne godišnjice: 30 godina od NATO bombardovanja Republike Srpske i 30 godina od Dejtonskog sporazuma. Istakao je da je zapadna politika prema BiH neprihvatljiva jer ugrožava ravnopravnost konstitutivnih naroda i entiteta.
Posebno je kritikovao pokušaje zapadnih zemalja da uklone političke lidere Srba, navodeći “fabricirane slučajeve” protiv Milorada Dodika. Rusija ga smatra legitimnim i legalnim predstavnikom srpskog naroda.
Kao garant Dejtonskog sporazuma, Rusija brani njegov integritet i ravnotežu u BiH. Lavrov je najavio da će na 31. oktobar, kada Rusija predsedava Savetom bezbednosti UN, ova tema biti predmet detaljne rasprave, uz pitanje odgovornosti zapadnih partnera.
Kontekst i moguće posledice
-
Dejtonski sporazum i status Republike Srpske
Lavrov je naglasio da Dejtonski sporazum nema alternativu, te da svaki pokušaj centralizacije ili smanjenja nadležnosti RS može dovesti do destabilizacije. -
Percepcija Rusije o Zapadu
Rusija vidi Zapad kao aktera koji pokušava da nametne rešenja izvan okvira Dejtona, što smatra ozbiljnim rizikom za stabilnost regiona. -
Političke tenzije unutar BiH
Dok je Dodik izrazio zahvalnost Lavrovu i podržao njegovu poruku, bošnjački i hrvatski članovi Predsedništva BiH odbili su susret sa ruskim ministrom, ocenjujući njegove izjave kao provokativne i opasne za suverenitet BiH.
Poruke koje dolaze iz Moskve značajno utiču na retoriku u Republici Srpskoj i deo su šire geopolitičke igre između Istoka i Zapada. Najava da će se pitanje BiH razmatrati 31. oktobra u Savetu bezbednosti UN jasno pokazuje da Rusija planira da međunarodnoj zajednici formalno iznese svoj stav. Reakcije unutar same BiH dodatno osvetljavaju duboke političke i etničke podele koje se reflektuju i u odnosima sa globalnim akterima.