Prvo jaje se farba u crvenu boju i čuva se tokom čitave godine. Ovako obojeno i čuvano jaje zove se čuvarkuća i veruje se da upravo ono čuva porodicu i kuću od zla.
Kada ove godine, obojite novo jaje ono staro treba da bacite u reku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umesto na kuću koju je sačuvalo.
Sa druge strane, oni koji imaju dvorišta poštuju običaj zakopavanja prošlogodišnje čuvarkuće u zemlju pod drvo koje želite da bude plodno, kao i da bi zaštitilo domaćinstvo od vremenskih nepogoda.
Veruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.
Jaja su odvajkada bila simbol rađanja i pobede nad smrću – kada se ljuska slomi, iz jajeta izlazi novi život.
U kontekstu Uskrsa, bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. veku.
Postoje brojna narodna predanja o vezi sa ovim običajem. Jedno od njih, govori o stražarima koji su čuvali Hristov grob i tu jeli pečenu kokošku. Jedan od njih se stalno plašio da bi Hrist mogao da oživi, zbog čega su ga drugi stalno ismevali. U jednom trenutku su mu rekli da će se to dogoditi kada pečena kokoška koju su jeli poleti i snese crveno jaje. Tog trenutka, to se i desilo, a Hrist se uzdigao i poleteo ka nebu, piše Istorijski zabavnik.
Ipak, postoje i legende koje čin farbanja jaja vezuju za događaje pre Hristovog vaskrsenja. Jedna stara priča kaže da je ispod krsta na Golgoti, na kojem je razapet Hrist, bilo grličino gnezdo. Krv je poprskala jaja u gnezdu i obojila ih crvenom bojom, pa od tada hrišćani obeležavaju dan Hristovog stradanja farbanjem crvenih jaja.