Srbija se, prema najnovijim evropskim podacima, nalazi među zemljama sa srednjim rizikom obolevanja i visokim rizikom smrtnosti od malignih bolesti – zauzimajući 12. mesto po obolevanju i drugo mesto po umiranju od raka u Evropi, odmah iza Mađarske.
Podaci Instituta za javno zdravlje „Batut“ pokazuju da su tokom 2022. godine muškarci najčešće obolevali od raka pluća i bronha, dok je kod žena najčešće dijagnostikovan rak dojke. Međutim, posebno zabrinjava porast broja obolelih među mlađom populacijom – sve više ljudi mlađih od 45 godina suočava se sa malignim bolestima, upozorava onkolog profesor dr Vladimir Kovčin.
Zagađenje i ishrana kao glavni uzročnici
Dr Kovčin ističe da je teško izdvojiti jedan konkretan uzrok, ali naglašava da presudan uticaj imaju zagađeno okruženje, loš kvalitet vazduha, vode i prerađene hrane.
„Naše bake i deke živeli su u čistijem okruženju. Hrana je bila prirodnija, bez hemikalija i pesticida, a voda i vazduh manje zagađeni. Danas smo svakodnevno izloženi kancerogenim materijama koje se nalaze u industrijski proizvedenoj hrani i ambalaži“, objašnjava on.
Hrana puna hemikalija i aditiva koji povećavaju rizik
Jedan od najvažnijih faktora, kako navodi onkolog, jeste prerađena i dugotrajna hrana. Proizvodi koji su namenjeni da traju mesecima ili godinama često sadrže konzervanse i aditive koji mogu biti štetni.
„Hrana koja ima produžen rok trajanja obično sadrži hemijske dodatke koji omogućavaju njeno duže čuvanje, ali oni se nakupljaju u organizmu i mogu povećati rizik od razvoja karcinoma“, objašnjava dr Kovčin.
On dodaje da deca i mladi već u osnovnoj školi počinju da konzumiraju brzu i konzervisanu hranu, što dugoročno može dovesti do bolesti organa za varenje i povećanog rizika od raka.
Saveti onkologa prilikom kupovine hrane
Kupci bi, prema rečima dr Kovčina, trebalo da budu pažljiviji pri izboru prehrambenih proizvoda. On savetuje sledeće:
-
Uvek pročitajte deklaraciju i obratite pažnju na sastojke i aditive.
-
Izbegavajte proizvode sa dugim rokom trajanja, osim ako nisu zamrznuti ili termički obrađeni.
-
Birajte svežu hranu sa pijace, posebno voće, povrće i meso koje nije industrijski tretirano.
-
Konzervisane proizvode i gotove obroke jedite što ređe i u manjim količinama.
Prema njegovim rečima, svesnim izborom i izbegavanjem štetnih namirnica može se znatno smanjiti rizik od obolevanja.
Kada se obavezno javiti lekaru
Stručnjak upozorava da građani ne bi trebalo da ignorišu dugotrajne simptome poput bola u stomaku, upornog kašlja, dijareje, gubitka apetita ili neobjašnjivog umora.
Ako ovi simptomi traju duže od deset do petnaest dana, potrebno je uraditi dodatne analize i konsultovati lekara.
Najčešći oblici raka povezani sa ishranom
Nezdrava, hemijski tretirana i konzervisana hrana najčešće dovodi do maligniteta digestivnog sistema, kao što su:
-
rak jednjaka
-
rak pankreasa
-
rak jetre
-
rak creva
Pored toga, toksini iz hrane mogu uticati i na bubrege, bešiku i urinarni trakt, jer se iz organizma izlučuju putem mokraće.
Dr Kovčin napominje i da pušenje ne izaziva samo rak pluća, već može doprineti i razvoju raka digestivnog trakta, dojke i uroloških organa.
Broj obolelih od raka u Srbiji, posebno među mlađima, u stalnom je porastu. Onkolozi upozoravaju da su ključni uzroci nezdrave navike u ishrani, izloženost hemikalijama i prerađenoj hrani.
Stručnjaci apeluju na građane da pažljivo biraju namirnice, čitaju deklaracije i u što većoj meri konzumiraju svežu, domaću hranu – jer je prevencija najvažniji korak ka očuvanju zdravlja.