Sarajevo se oprostilo od doktorice Aide Softić (33), koja je tragično stradala kada se stijena obrušila na vozilo na putu Foča–Sarajevo. Teško povrijeđeni otac Omer, sa zavojima na glavi, predvodio je dženazu jedinoj kćerki na Vlakovu.
Aida je bila omiljena ljekarka Hitne pomoći KS, poznata po posvećenosti pacijentima i vedrom duhu. Njena smrt ponovo je pokrenula pitanje sigurnosti na bh. putevima, posebno na opasnoj dionici kod Miljevine.
“Koliko još života treba da ode da bi neko reagovao?”, pitaju građani.
Rahmet ti duši, Aida.
Sigurnost na putevima pod lupom: Tragedija koja je pokrenula nova pitanja
Nakon nesreće u kojoj je tragično preminula doktorica Aida Softić, javnost ponovo izražava zabrinutost zbog bezbednosti na magistralnim putevima, posebno na dionici Foča – Sarajevo. Uprkos ranijim apelima, konkretne mere zaštite, kako se čini, još nisu preduzete.
U novembru 2023. godine, na gotovo istom mestu, došlo je do sličnog incidenta u kojem je život izgubio vozač kamiona. I tada je stena pala s visine, probivši vetrobransko staklo.
Nadležne institucije navode da je sve urađeno u skladu s propisima i da su zaštitne mreže bile postavljene. Ipak, geološki stručnjaci tvrde da su dodatne analize i ulaganja neophodni kako bi se rizik od sličnih nesreća sveo na minimum.
Geolog Dragan Mitrović, nekadašnji zaposlenik Republičkog zavoda za geološka istraživanja, ističe da su odroni česta pojava u kanjonskim predelima gde su padine strme i sačinjenje od čvrstih, ali ispucalih stena. On smatra da bi inženjersko-geološke karte mogle pomoći u identifikaciji rizičnih tačaka.
– Postojeće geološke karte već sadrže brojne podatke, ali je neophodno izraditi specijalizovane karte koje jasno ukazuju na lokacije s povećanim rizikom od odrona i klizišta – rekao je Mitrović.
Dodaje da bi takve analize trebalo primeniti na brojnim dionicama, uključujući pravce poput Bijeljina – Trebinje, kao i kanjone Vrbasa i Crne rijeke. Preporučuje postavljanje dodatnih zaštitnih konstrukcija poput mreža, potpornih zidova ili drugih stabilizacionih rešenja.
– Važno je da se tereni detaljno obiđu, analizira njihova stabilnost i predlože mere zaštite. Iako su mnogi od tih predela nepristupačni, postoje načini da se identifikuju ključne tačke koristeći savremene metode i postojeće podatke – naglašava Mitrović.
Ova tema, nažalost, često dolazi u fokus tek nakon tragičnih događaja. Građani, stručnjaci i javnost sve češće postavljaju pitanje: koliko još tragedija treba da se desi pre nego što preventivne mere postanu prioritet?