Modrulj u Jadranu: Satelitsko praćenje otkriva migracije strogo zaštićenih morskih pasa
Jadransko more, poznato po svojoj bogatoj biološkoj raznolikosti, nedavno je postalo domaćin važnog naučnog istraživanja koje koristi satelitsko praćenje kako bi se bolje razumjele migracije morskih pasa. Jedan od protagonista ovog projekta je modrulj (Prionace glauca), morski pas dužine gotovo dva metra, koji je opremljen satelitskim odašiljačem i trenutno pliva Jadranom, prikupljajući dragocjene podatke o svom kretanju.
Zašto je istraživanje migracija morskih pasa važno?
Migracije morskih pasa u Mediteranu još uvijek su slabo proučene, a klimatske promjene dodatno utiču na njihovo kretanje. Profesor Alen Soldo sa Sveučilišta u Splitu ističe da će prikupljeni podaci pomoći u razumijevanju ponašanja strogo zaštićenih vrsta te doprinijeti boljoj zaštiti morskih predatora u budućnosti. Modrulj će biti praćen narednih šest mjeseci, a nakon toga satelitski uređaj izlazi na površinu i šalje sve prikupljene informacije istraživačima.
Tko stoji iza projekta?
Istraživanje vodi CIESM – Mediteranska naučna komisija sa sjedištem u Monaku, uz podršku Princa Alberta II. Projekt je dio šire inicijative koju koordinira Loriane Mendez, stručnjakinja za praćenje morskih predatora u Mediteranu i Crnom moru. U istraživanju sudjeluje i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, koje je osiguralo potrebne dozvole za rad sa zaštićenim vrstama.
Kako se istraživanje provodi?
Terenski rad odvijao se u akvatoriju srednjodalmatinskih otoka, između Jabuke, Korčule, Brača i Šolte. Koristio se ribarski brod lokalnog ribara Tonćija Alajbega, a istraživači su prikupljali podatke o slučajnom ulovu hrskavičnih riba, uključujući i zaštićene vrste poput žutuge ljubičaste, čukova, mekaša i mačke mrkulje. Sve uhvaćene ribe bez povreda vraćene su u more, osiguravajući etički pristup istraživanju. Takođe, tokom istraživanja nije bilo uginuća ptica na plutajućim parangalima, što je česta pojava u drugim područjima svijeta.
Zašto su morski psi ugroženi?
Jadransko more broji oko 60 vrsta morskih pasa, od kojih je čak 70% ugroženo. Neke vrste poput sklat žutana, psa pilana i ražopasa smatraju se regionalno izumrlima jer nisu viđene decenijama. Glavni uzroci ugroženosti su prekomjerni ciljani izlov, slučajni ulov, degradacija prirodnih staništa i spori biološki razvoj ovih životinja. Stigmatizacija morskih pasa kao opasnih stvorenja dodatno otežava njihovu zaštitu, iako su napadi u Jadranu izuzetno rijetki.
Uticaj gubitka morskih pasa na ekosistem
Morski psi su vršni predatori i igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže morskih ekosistema. Njihov nestanak može izazvati ozbiljne poremećaje u hranidbenim lancima, što može negativno uticati i na druge vrste, uključujući komercijalno važnu ribu.
Šta dalje?
Profesor Soldo naglašava da će podaci od praćenja jednog modrulja biti početak za dalja istraživanja, neophodna za razvoj efikasnih strategija zaštite morskih pasa u Jadranu.
Satelitsko praćenje modrulja predstavlja veliki iskorak u proučavanju i zaštiti morskih pasa u Jadranu. Ulaganje u naučna istraživanja i edukaciju javnosti ključno je za očuvanje ovih fascinantnih i često nepravedno demoniziranih životinja koje imaju nezamjenjivu ulogu u zdravlju naših mora.