Atrijalna fibrilacija: Tiha prijetnja zdravlju srca i mozga
Atrijalna fibrilacija je najčešći oblik srčane aritmije, a milioni ljudi širom Evrope žive s njom, često i nesvjesno. Stručnjaci upozoravaju da će broj oboljelih u narednim godinama znatno rasti, te ističu važnost redovnih pregleda i savremene terapije.
Prema procjenama, više od 10 miliona odraslih u Evropi ima atrijalnu fibrilaciju, dok se do 2030. godine očekuje porast broja slučajeva na čak 17 miliona. U Srbiji se trenutno bilježi između 80.000 i 100.000 oboljelih.
Šta je atrijalna fibrilacija?
Kako objašnjava prof. dr Dragan Simić, kardiolog, atrijalna fibrilacija je stanje u kojem dolazi do nepravilnog i često ubrzanog rada srčanih pretkomora, što povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Ovi ugrušci mogu uzrokovati moždani udar, koji je često težak i ostavlja dugotrajne posljedice.
U mnogim slučajevima atrijalna fibrilacija se javlja kao posljedica drugih bolesti – hipertenzije, srčane slabosti, dijabetesa ili bolesti pluća. Međutim, ova aritmija može biti i „tiha“, bez izraženih simptoma, što dodatno povećava rizik.
Kako prepoznati i dijagnostikovati?
Bolest se često ne prepoznaje na vrijeme jer mnogi pacijenti ne osjećaju nikakve tegobe. Ipak, simptomi poput preskakanja srca, neprijatnog „lepršanja“ u grudima ili zamaranja mogu biti znak da je vrijeme za pregled.
Dijagnoza se postavlja jednostavno – putem EKG-a ili holtera. Stručnjaci savjetuju da osobe starije od 60 godina barem dva do tri puta godišnje urade EKG, dok mlađima preporučuju kontrolu jednom godišnje.
Postoji li efikasno liječenje?
Danas postoji više mogućnosti za kontrolu atrijalne fibrilacije. Cilj terapije je normalizacija srčanog ritma, kontrola frekvencije otkucaja i prevencija nastanka ugrušaka. Ključnu ulogu imaju antiaritmici i lijekovi za razrjeđivanje krvi.
Dok su stariji lijekovi i dalje dostupni i pristupačni, novi preparati predstavljaju savremeni standard liječenja u mnogim evropskim zemljama. Oni su sigurniji i efikasniji, a dostupni su na recept.
Zaključak
Atrijalna fibrilacija je ozbiljno, ali kontrolisano stanje. Redovne kontrole, rano otkrivanje i pravilna terapija značajno smanjuju rizike i omogućavaju normalan život. Ako primijetite bilo kakve promjene u radu srca – ne odgađajte pregled. Prevencija je najbolja zaštita.