Krvni pritisak: Sve što treba da znate za očuvanje zdravlja

Krvni pritisak: Sve što treba da znate za očuvanje zdravlja

 

Krvni pritisak je jedan od ključnih pokazatelja zdravlja srca i krvnih sudova. Njegovo pravilno održavanje smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput bolesti srca, moždanog udara i hroničnih oštećenja organa.

Šta je krvni pritisak?

Krvni pritisak je sila kojom krv deluje na zidove arterija dok cirkuliše kroz telo. Normalne vrednosti obezbeđuju optimalan protok krvi do svih organa bez opterećenja krvnih sudova.

Idealna vrednost za odrasle iznosi oko 120/80 mmHg, ali može se razlikovati u zavisnosti od starosti, pola i zdravstvenog stanja.

Sistolni i dijastolni pritisak

  • Sistolni pritisak (gornji broj) – meri se tokom kontrakcije srca.

  • Dijastolni pritisak (donji broj) – meri se dok je srce u fazi mirovanja između otkucaja.

Na vrednosti pritiska utiču elastičnost arterija, količina krvi i snaga srčanih kontrakcija, ali i faktori poput ishrane, stresa i fizičke aktivnosti.

Normalne vrednosti prema starosnim grupama

 

Starosna grupa

Sistolni (mmHg)

Dijastolni (mmHg)

Deca (1–5 godina)

95–105

53–66

Deca (6–13 godina)

97–112

57–71

Adolescenti (14–18 godina)

112–128

66–80

Odrasli (19–39 godina)

<130

<80

Odrasli (40–59 godina)

<130–139

80–89

Stariji (60+ godina)

<140

<90

Faktori koji utiču na krvni pritisak

  • Starost i pol – Pritisak raste s godinama; žene mogu imati više vrednosti nakon menopauze.

  • Fizička aktivnost – Redovno kretanje pomaže u regulaciji pritiska.

  • Zdravlje krvnih sudova – Plak i oštećenja otežavaju protok krvi.

  • Ishrana – Unos soli povećava, dok kalijum, magnezijum i vlakna pomažu u snižavanju pritiska.

  • Stres – Hronični stres povećava krvni pritisak kroz hormonalne i vaskularne promene.

Hipertenzija (visok krvni pritisak)

Hipertenzija je stanje kod kojeg je krvni pritisak trajno iznad 140/90 mmHg.

Simptomi:

  • Glavobolje

  • Zamagljen vid

  • Bol u grudima

  • Kratkoća daha

  • Umor

Neliječena hipertenzija povećava rizik od moždanog udara, infarkta, oštećenja bubrega i vida.

Hipotenzija (nizak krvni pritisak)

Hipotenzija se definiše kao pritisak niži od 90/60 mmHg. Iako može biti normalna kod zdravih osoba, može izazvati neprijatne simptome.

Simptomi:

  • Vrtoglavica i nesvestica

  • Slabost i umor

  • Hladne ruke i stopala

  • Zamračenje vida

  • Kratkoća daha

Uzroci mogu biti dehidracija, gubitak krvi, lekovi ili hronične bolesti.

Kada posetiti lekara?

Obratite se lekaru ako:

  • Krvni pritisak stalno prelazi 140/90 mmHg ili pada ispod 90/60 mmHg

  • Imate glavobolje, vrtoglavicu, zamagljen vid ili bol u grudima

  • Pojave se neželjeni efekti lekova za pritisak

  • Ste trudni, posebno u drugom i trećem tromesečju

  • Imate porodičnu istoriju bolesti srca ili hipertenzije

Zaključak

Redovno merenje krvnog pritiska i zdrav način života (izbalansirana ishrana, fizička aktivnost, izbegavanje stresa i pušenja) ključni su za prevenciju bolesti. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena reakcija mogu značajno doprineti očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.