Advokat za saobraćaj Vladimir Miljević ističe da mnogi i dalje ne shvataju da vozačka dozvola nije dokaz vozačke zrelosti, već samo ulaznica u svet vožnje. Kako kaže, problem je što se vožnja često pogrešno doživljava kao dokaz veštine, iako iskustvo i odgovornost dolaze tek s vremenom.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), mladi vozači čine manje od deset odsto ukupne vozačke populacije, ali učestvuju u oko 27 odsto saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom. To znači da su čak tri puta rizičniji u odnosu na iskusnije vozače.
Ko se smatra mladim vozačem
Miljević objašnjava da definicija pojma „mladi vozač“ nije svuda ista. Ujedinjene nacije koriste dva kriterijuma – starosni (do 25 godina) i kriterijum iskustva (vozači sa manje od tri godine vožnje). Zbog toga mladi vozači mogu biti i starije osobe koje su tek počele da voze. Zajedničko im je manje iskustvo u saobraćaju i niži nivo razvijene sposobnosti procene rizika.
Obuka vozača i manjkavosti sistema
Miljević smatra da je problem i u sistemu obuke vozača. Kandidati se, kako kaže, često pripremaju samo da polože ispit, a ne da steknu trajne i praktične veštine.
„Mnogi kandidati napamet uče rutu kojom će ići na ispitu. Kada se prvi put nađu na nepoznatom putu, mogu da naprave greške jer nisu naučeni da procenjuju situaciju samostalno“, objašnjava on.
Nedostatak tolerancije na putevima
Poseban izazov za mlade vozače predstavlja i nedostatak tolerancije od strane drugih učesnika u saobraćaju.
„Prisustvovao sam situaciji kada je vozač svirao automobilu auto-škole koji se ugasio na uzbrdici. Ako nemamo razumevanja prema onima koji tek uče da voze, teško da ćemo imati više strpljenja i u drugim situacijama“, kaže Miljević.
Zašto se najviše grešaka dešava u osmoj godini vožnje
Zanimljivo je da najveći broj nezgoda među mladima nastaje u osmoj godini vozačkog iskustva. Miljević objašnjava da tada dolazi do opuštanja – vozači više nisu početnici, ali još uvek nisu dovoljno iskusni.
„To je period kada vozač ima sigurnost, ali ponekad preceni svoje mogućnosti, što može dovesti do pogrešnih procena“, navodi advokat.
Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda
Podaci pokazuju da su najčešći uzroci nezgoda u kojima učestvuju mladi vozači neprilagođena brzina, preticanje gde to nije dozvoljeno, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i prisustvo alkohola ili psihoaktivnih supstanci.
„Mladi su svesni opasnosti alkohola, ali mnogi ipak rizikuju. To nije pitanje obuke, već šire društvene svesti“, smatra Miljević.
Kazne nisu dovoljne
Miljević upozorava da kaznena politika ne može biti jedino rešenje.
„Bolji je vozač koji poštuje propise zato što veruje da je to ispravno, nego onaj koji ih poštuje iz straha od kazne“, ističe on.
Zemlje sa najboljim rezultatima u bezbednosti saobraćaja nisu napredovale samo kroz stroge kazne, već kroz sistemska rešenja i obrazovanje. Zbog toga Miljević smatra da je neophodno uvesti saobraćajno vaspitanje u škole kako bi se deca od malih nogu učila bezbednom ponašanju.
Prevencija kao ključ bezbednosti
Na kraju, Miljević podvlači da prevencija ima mnogo veći značaj od kazni.
„Kazne su neophodne, ali ne vraćaju izgubljene živote. Ako želimo stvarnu promenu, moramo ulagati u obrazovanje, svest i saobraćajnu kulturu“, zaključuje on.