Moć jedne fotografije: Priča o Sharbat Guli, „Afganistanskoj devojci“

Moć jedne fotografije: Priča o Sharbat Guli, „Afganistanskoj devojci“

U svetu fotografije postoje slike koje prevazilaze umetnost i postaju simboli epoha, naroda i kriza. Jedna od njih je i „Afganistanska devojka“ — fotografija 12-godišnje Sharbat Gule iz 1984. godine, snimljena u izbegličkom kampu u Pakistanu. Njene prodorne zelene oči osvojile su naslovnicu časopisa National Geographic i postale univerzalni simbol patnje izbeglica.

Nastanak ikonografske fotografije

Fotografiju je napravio američki fotoreporter Steve McCurry tokom svog izveštavanja o afganistanskim izbeglicama. Tada nepoznata devojčica nije ni slutila da će njen portret postati jedna od najpoznatijih slika savremene fotografije. Objavljena je na naslovnici National Geographic u junu 1985. godine, a brzo je obišla svet, izazivajući duboke emocije i podižući svest o izbegličkoj krizi izazvanoj sovjetskom okupacijom Avganistana.

Potraga za identitetom Sharbat Gule

Godinama je identitet „Afganistanske devojke“ ostao nepoznat. Tek 2002. godine, McCurry i ekipa National Geographic su krenuli u Pakistan kako bi pronašli devojku sa fotografije. Korišćenjem lokalnih vodiča i biometrijskih analiza, potvrđeno je da je to Sharbat Gula, koja je tada živela povučeno u ruralnim oblastima Avganistana.

Više od pogleda — životna priča jedne žene

Kada je njen identitet otkriven, Sharbat je dala nekoliko intervjua u kojima je priznala da nije bila svesna svoje globalne prepoznatljivosti. Njena priča simbolizuje borbu žena u ratom razorenim područjima. Uprkos povučenom životu, ponovo je privukla pažnju javnosti 2016. godine, kada je uhapšena u Pakistanu zbog navodnog posedovanja falsifikovanih dokumenata. Nakon deportacije, vlasti Avganistana su joj pružile privremenu pomoć, ali dolazak talibana na vlast 2021. godine opet je ugrozio njen položaj. Italija joj je iste godine odobrila status izbeglice, pružajući joj sigurnost.

Famed 'Afghan Girl' Finally Gets a Home | National Geographic

Etika u dokumentarnoj fotografiji — pitanja iza objektiva

Priča Sharbat Gule nosi važna etička pitanja:

  • Da li ljudi uhvaćeni u kriznim situacijama zaista daju informisani pristanak za fotografisanje?

  • Koju odgovornost snose fotografi i mediji prema osobama čije slike postaju svetski simboli?

  • Kako se štiti dostojanstvo pojedinca u eri masovne medijske potrošnje i digitalne reprodukcije?

Iako McCurry i National Geographic nisu imali lošu nameru, njihova fotografija pokrenula je važne diskusije o etici i odgovornosti u novinarstvu i vizuelnoj umetnosti.

Sharbat Gula — simbol više generacija

Danas Sharbat Gula nije samo devojka sa naslovnice, već glas žena koje se suočavaju sa migracijom, borbom za identitet i dostojanstvom. Njena priča je podsetnik na otpornost ljudskog duha i važnost saosećanja prema sudbinama ljudi iz ratom pogođenih krajeva.

Fotografija koja nas uči

Slika Sharbat Gule ostaje jedan od najmoćnijih primera kako vizuelna komunikacija može uticati na svet. Njena priča nas podseća da iza svakog pogleda stoji stvaran život sa emocijama, problemima i posledicama.

U dobu kada slike brzo kruže, često bez konteksta, važno je da negujemo etičko izveštavanje i poštovanje prema ljudima koje prikazujemo.