Neobični snovi i telesne promene mogu biti rani znaci Parkinsonove bolesti: 3 simptoma koje ne smete ignorisati

Neobični snovi i telesne promene mogu biti rani znaci Parkinsonove bolesti: 3 simptoma koje ne smete ignorisati

Parkinsonova bolest je progresivni neurološki poremećaj najpoznatiji po drhtanju ruku i poteškoćama u pokretu. Ipak, prvi simptomi mogu se javiti godinama pre nego što postanu očigledni, često kroz suptilne promene u telu i snovima. Rana dijagnoza može značajno poboljšati kvalitet života i usporiti napredovanje bolesti, pa je važno obratiti pažnju na signale koje telo i um šalju.

1. Neobični snovi i pokreti u snu

Jedan od ranih znakova Parkinsonove bolesti jeste REM poremećaj ponašanja u snu (RBD). To može uključivati:

  • nagle pokrete ruku i nogu tokom sna, poput zamahivanja ili udaranja,

  • živopisne, često neprijatne snove,

  • govor u snu, pa čak i ispadanje iz kreveta.

Ovi simptomi se često javljaju godinama pre klasičnih problema sa motorikom. Ako partner primeti neuobičajeno ponašanje tokom vašeg sna, savetuje se konsultacija sa neurologom ili specijalistom za poremećaje sna.

2. Dugotrajan zatvor kao znak Parkinsonove bolesti

Problemi sa varenjem, naročito hronični zatvor, mogu biti jedan od prvih simptoma. Parkinsonova bolest može usporiti rad nervnog sistema u crevima, što otežava pražnjenje. Ovo može otežati i apsorpciju lekova, što komplikuje terapiju. Ako zatvor traje duže od nekoliko nedelja, posebno u kombinaciji sa drugim simptomima, važno je obratiti se lekaru.

3. Promene u rukopisu – mikrografija

Jedan od često zanemarenih ranih simptoma je promjena rukopisa. Kod Parkinsonove bolesti rukopis može postati:

  • znatno sitniji,

  • gušći i manje čitljiv.

Ove promene nastaju zbog smanjenog mišićnog tonusa i problema sa finom motorikom. Ako primetite ovakve promene, naročito u kombinaciji sa drugim simptomima, obavezno posetite neurologa.

Šta dalje nakon dijagnoze?

Iako Parkinsonova bolest trenutno nema lek, rana dijagnoza i adekvatna terapija mogu znatno poboljšati kvalitet života. Terapija obuhvata:

  • lekove za povećanje nivoa dopamina u mozgu,

  • fizioterapiju i vežbe za očuvanje pokretljivosti,

  • pravilnu ishranu i negu mentalnog zdravlja,

  • psihološku i emocionalnu podršku.

Važno je znati da je Parkinson hronično, ali upravljivo stanje i da rana dijagnoza daje najbolje šanse za dug i kvalitetan život.

Neobični snovi, promene u rukopisu i hronični zatvor nisu uvek razlog za paniku, ali su važni signali koje ne treba ignorisati. Pratite svoje telo, redovno se kontrolišite i otvoreno razgovarajte sa lekarom kako biste na vreme prepoznali i upravljali simptomima Parkinsonove bolesti.