Sud BiH izrekao je prvostepenu i nepravomoćnu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. Dodik je presudom osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora kao i na šestogodišnju kaznu političkog djelovanja.
KRIV JE! Milorad Dodik osuđen na zatvorsku kaznu, zabranjeno mu i bavljenje politikom
Podsjećamo, kako je riječ o prvostepenoj presudi koja još uvijek nije pravomoćna, Dodik će kaznu odslužiti od dana pravosnažnosti presude.
Konačnu odluku će donijeti drugostepeno vijeće Suda BiH, a nakon što Tužilaštvo i odbrana podnesu žalbe.
Prema informacijama, drugostepena presuda bi trebala biti izrečena do kraja 2025. godine.
Ukoliko i pravomoćna presuda bude kao i prvostepena to znači da Dodik u narednih šest godina neće moći obavljati funkciju predsjednika RS.
Prema važećem zakonu, Milorad Dodik će moći svoju zatvorsku kaznu otkupiti za 36.000 KM.
Sud Bosne i Hercegovine danas je donio prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim i osuđen na godinu dana zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.
S druge strane, Miloš Lukić je oslobođen optužbi, jer nije dokazano da je imao status vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a u relevantnom periodu.
Presudu je izrekla sutkinja Sena Uzunović, naglašavajući da navodi optužnice u odnosu na Lukića nisu mogli biti potvrđeni. “Iz provedenih dokaza nije bilo jasno da je on u tom periodu obavljao funkciju direktora Službenog glasnika RS-a”, pojasnila je sutkinja, dodajući da je zvanična promjena odgovorne osobe u registar upisana tek 14. jula, dok je na spornim dokumentima kao odgovorna osoba i dalje bila Milka Devušić.
“Iako se 9. jula Lukić ponašao kao v.d. direktor, nije imao taj status jer se on stiče upisom u registar, a ne samim imenovanjem u Vladi RS-a”, objasnila je Uzunović.
U obrazloženju presude Dodiku, sutkinja je odbacila odbranu koja je tvrdila da visoki predstavnik Christian Schmidt nije legalno izabran, podsjećajući da su Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava već dali odgovore na ovo pitanje. Također, osvrnula se na prigovore vezane za neobjavljivanje Schmidtove odluke u Službenom glasniku, ističući da se takva procedura primjenjuje samo na zakone koje usvaja Parlamentarna skupština BiH.
“Visoki predstavnik obavezan je javno objaviti svoje odluke, što je on učinio na zvaničnoj stranici OHR-a, s datumom stupanja na snagu”, naglasila je Uzunović.
Komentirajući tvrdnje da je Dodik morao potpisati ukaz prema Ustavu RS-a, sutkinja je zaključila da izvedeni dokazi govore suprotno.
“Ustavom je predviđeno da predsjednik RS-a proglasi zakone sedam dana nakon odluke NSRS-a, ali može zatražiti i ponovno odlučivanje. S obzirom na odluke visokog predstavnika, bio je obavezan da zakone vrati na ponovno odlučivanje. Nije bio dužan potpisivati ukaze”, istakla je.
Na kraju, Sud BiH je donio i mjeru zabrane, smatrajući da postoji opasnost da bi Dodik mogao zloupotrijebiti svoju funkciju za ponavljanje krivičnog djela, što je, kako je navedeno, i sam najavio. Dodik je obavezan platiti troškove postupka u iznosu od 500 KM, dok je Lukić oslobođen plaćanja sudskih troškova.