Penzioneri u Federaciji BiH: “Vladine mjere nisu u skladu sa stvarnim potrebama!”

Penzioneri u Federaciji BiH: “Vladine mjere nisu u skladu sa stvarnim potrebama!”

U Federaciji BiH, penzije su nakon redovnog usklađivanja povećane za oko 4,5 posto, ali mnogi penzioneri smatraju da to nije dovoljno, s obzirom na stalni rast cena osnovnih proizvoda i usluga. Iako je povećanje penzija dobrodošlo, oni ističu da bi rast penzija trebao pratiti realne troškove života, koji uključuju plaćanje režija, kupovinu lijekova i drugih osnovnih potrepština.

Zahtjevi za izmjenama u zakonodavnom okviru

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, u izjavi za medije ističe da Vlada FBiH nije ispoštovala prethodne obaveze u vezi sa izmjenama Zakona PIO, koje su bile obećane penzionerima. Naime, Savez penzionera je predložio novi sistem obračuna penzija u kojem bi rast prosječne plate činio 70 posto rasta penzija, dok bi ostatak bio vezan za rast troškova života.

Prema njegovim rečima, zbog nedostatka takvih izmjena, Savez je ponovo zatražio hitan sastanak s Vladom FBiH i najavio mogućnost organizovanja protesta ako se situacija ne promeni. Penzioneri traže izmjene člana 80 Zakona, koji se odnosi na vanredno povećanje penzija, kako bi ublažili inflatorne pritiske.

Vanredno povećanje penzija: Šta je u igri?

Trakić ističe da, prema trenutnim zakonima, vanredno povećanje penzija nije moguće, jer postoje ograničenja koja omogućavaju povećanje samo najnižih penzija. Savez penzionera traži izmene koje bi omogućile povećanje svih penzija, osim onih koje su već na maksimalnom nivou, u slučaju da budžet to dozvoljava.

Kritike na račun vladinih naknada

Pored ovih zahteva, Trakić je izrazio nezadovoljstvo i zbog vladine uredbe kojom se naknade za troškove odvojenog života ministara i savjetnika povećavaju za 100 posto, sa 300 na 600 maraka. Penzioneri, s druge strane, suočavaju se sa stalnim poskupljenjima i životom na ivici egzistencije.

„Povećali su naknade koje ministri primaju, a mnogi penzioneri se bore da prežive. Ovo je znak da penzioneri nisu dovoljno prepoznati i da se njihove potrebe ne uzimaju u obzir u donošenju odluka koje se tiču budžeta i socijalnih prava“, zaključuje Trakić.