Političke tenzije u BiH pred godišnjicu genocida u Srebrenici: Dodikova izjava izazvala brojne reakcije

Pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, koja se svake godine komemorira 11. jula, političke tenzije u Bosni i Hercegovini ponovo su u fokusu javnosti. Na konferenciji za medije u Banjoj Luci, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dao je niz izjava koje su izazvale pažnju domaće i međunarodne zajednice.

Ko organizuje komemoraciju u Srebrenici?

Dodik je istakao da obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici „ne organiziraju državni organi BiH, nego muslimanska strana“, zbog čega, kako tvrdi, ne postoji saglasnost svih strana u zemlji oko ove manifestacije.

„Mi ne sporimo potrebu da oni to obilježe, ali to da nas stalno preko tog događaja kvalifikuju na najgore moguće načine za nas je neprihvatljivo“, izjavio je Dodik.

Genocid ili zločin? Sporna terminologija i njen politički uticaj

U istom obraćanju, Dodik je negirao pravnu kvalifikaciju genocida u Srebrenici, uprkos presudama međunarodnih sudova, poput Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ). Događaje iz jula 1995. nazvao je „velikim zločinom“, ali je osporio preciznu terminologiju i obuhvat žrtava.

Stručnjaci za međunarodno pravo naglašavaju da je presuda o genocidu pravosnažna i da negiranje te presude predstavlja značajan izazov za proces pomirenja i izgradnje povjerenja među narodima u BiH.

Spomen i srpske žrtve: Poruka o mirnom obilježavanju

Dodik je istakao važnost dostojanstvenog obilježavanja svih žrtava, uključujući Srbe u Bratuncu, pozivajući na mir i suzdržanost tokom komemoracija. Međutim, organizacije za ljudska prava upozoravaju da negiranje genocida i politizacija stradanja otežavaju iskren dijalog i pomirenje u društvu.

Raspodjela javnih prihoda i odluka Ustavnog suda RS

Pored tema vezanih za Srebrenicu, Dodik je komentarisao i odluku Ustavnog suda Republike Srpske kojom je poništen Zakon o smanjenju sredstava od PDV-a za neke gradove, naglasivši da će Republika Srpska zaštititi nerazvijene opštine i ravnomjerno razvijati cijelu teritoriju.

Bosna i Hercegovina, kao država sa složenim političkim odnosima, i dalje traži put ka stabilnosti i istinskom pomirenju. Komemoracije treba da budu prostor za odavanje počasti svim žrtvama i izgradnju međusobnog poštovanja, a ne za politička prepucavanja.

Konstruktivan dijalog, priznavanje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova i spremnost na saradnju svih strana ključni su za budućnost zajedničkog života u BiH.