U noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, satovi će se ponovo pomaknuti jedan sat unazad — prelazimo sa ljetnog na zimsko računanje vremena. U 3:00 ujutro, kazaljke se vraćaju na 2:00, što znači da ćemo te noći spavati sat duže.
Iako mnogima ova promjena donosi olakšanje jer jutra postaju svjetlija, sve veći broj građana i stručnjaka preispituje da li ova praksa danas još ima smisla.
Zanimljivo je da će se ove godine pomicanje sata dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina – datum 26. oktobar nije bio u kalendaru prelaska na zimsko vrijeme još od 2014. godine.
Zašto uopšte pomičemo satove?
Ideja pomicanja sata potiče još iz Prvog svjetskog rata, kada su Njemačka i Austro-Ugarska (čiji je dio tada bila i Hrvatska) uvele ovu mjeru kako bi uštedjele energiju i bolje iskoristile prirodnu dnevnu svjetlost.
Tokom decenija, praksa je više puta ukidana i vraćana, da bi od 1980-ih postala standardna u većini evropskih zemalja. Od 1996. godine, Evropska unija je propisala jedinstven sistem: sat se pomiče naprijed posljednje nedjelje u martu, a unazad posljednje nedjelje u oktobru.
Osim energetske štednje, ideja je bila i usklađivanje saobraćaja, poslovanja i komunikacije među državama članicama. Međutim, u današnje vrijeme, kada tehnologija i moderna rasvjeta smanjuju potrebu za štednjom energije, mnogi smatraju da su razlozi za ovu praksu prevaziđeni.
Zašto mnogi žele da se pomicanje sata ukine?
Evropska komisija je 2018. godine sprovela veliku javnu anketu u kojoj je učestvovalo više od 4,6 miliona građana, a čak 84% njih izjasnilo se za ukidanje sezonskog pomicanja sata.
Najčešći razlozi koje su naveli bili su:
-
Negativan uticaj na zdravlje, posebno kod djece i starijih osoba
-
Poremećaj sna i bioritma
-
Nedostatak jasnih koristi od promjene vremena
-
Povećan broj saobraćajnih nezgoda u danima nakon pomicanja
Zbog toga je Evropski parlament 2019. godine izglasao prijedlog za ukidanje pomicanja sata, uz ideju da posljednja promjena bude 2021. godine. Međutim, odluka nije sprovedena jer države članice nisu postigle saglasnost o tome koje vrijeme – ljetno ili zimsko – treba trajno ostati.
Ljetno ili zimsko vrijeme: šta je bolje?
Ovo pitanje izaziva podijeljena mišljenja širom Evrope.
-
Francuska i Španija zalažu se za trajni prelazak na ljetno vrijeme, jer smatraju da duži dani pozitivno utiču na produktivnost i kvalitet života.
-
Finska i Nizozemska preferiraju zimsko vrijeme, smatrajući ga prirodnijim i bolje usklađenim s biološkim ritmom čovjeka.
Hrvatska je, prema ranijim izjavama, sklona trajnom ljetnom vremenu, ali konačna odluka još nije donesena.
Kako postupaju druge zemlje svijeta?
Dok EU i dalje traži rješenje, mnoge zemlje su već odustale od sezonskog pomicanja sata:
-
Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme.
-
Turska je od 2016. zadržala ljetno računanje vremena.
-
Kina, Indija i Japan već odavno ne pomiču sat.
-
U Sjedinjenim Američkim Državama, neke savezne države poput Arizone i Havaja ne učestvuju u promjenama vremena.
-
U Latinskoj Americi, zemlje poput Meksika, Brazila, Argentine i Urugvaja ukinule su ovu praksu još ranije.
Čak i unutar Evrope postoje izuzeci: Island i Bjelorusija ne učestvuju u sezonskom pomicanju sata, dok Australija ima različite režime po saveznim državama.
Kada bi moglo doći do konačnog ukidanja?
Iako je odluka EU iz 2019. godine otvorila put ka ukidanju, konkretna implementacija još nije započeta. Bez saglasnosti svih država članica, proces je i dalje u zastoju.
Za sada je izvjesno da ćemo i 2025. godine pomaknuti sat unazad — najranije u posljednjoj deceniji — dok se ne postigne zajednički evropski dogovor.
Zaključak: Da li pomicanje sata ima budućnost?
Pomicanje sata nekada je imalo praktičnu svrhu, ali danas mnogi smatraju da je postalo zastarjela praksa. Građani sve više ukazuju na zdravstvene, psihološke i organizacione probleme koje izaziva, dok se koristi više ne vide jasno.
Sve dok Evropska unija ne donese konačnu odluku, sat ćemo i dalje pomicati – barem još neko vrijeme.