Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je za Kurir da prodaja udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) nije pitanje finansija, već politike i uticaja. Prema njenim rečima, ruska strana nije spremna da proda svoj udeo, jer energente koristi kao alat za sprovođenje političkih ciljeva.
Lukoil brzo prodat zbog privatnog interesa
Mihajlovićeva je istakla da je prodaja Lukoila švedskoj kompaniji Gunvor Group realizovana brzo zato što je reč o privatnom preduzeću koje se vodi poslovnim interesima i profitom.
„Lukoil je privatna kompanija i logično je da nije želela da trpi gubitke, pa je ekspresno završila prodaju, što je dobro i za Srbiju jer njihove pumpe ovde i dalje posluju“, navela je Mihajlovićeva.
Nasuprot tome, dodala je, Gasprom i Gaspromnjeft su državne ruske kompanije koje decenijama imaju i političku ulogu.
„Rusija je energente uvek koristila i kao oružje za ostvarivanje političkog uticaja“, naglasila je ona.
Mihajlovićeva je podsetila da je Srbija sve ove godine bila korektan i odgovoran partner, iako ugovor o NIS-u u mnogim segmentima nije bio povoljan po našu zemlju.
„Za vreme predsednika Vučića modernizovana je rafinerija u Pančevu, izgrađen je Balkanski tok i gasna interkonekcija Niš–Dimitrovgrad“, dodala je.
Stabilne cene goriva na domaćem tržištu
Govoreći o mogućem uticaju situacije sa NIS-om na cene goriva, Mihajlovićeva je ocenila da ne očekuje poskupljenje.
„Cene su regulisane i kontrolisane, pa ne vidim razlog za rast. Ključno je da rafinerija nastavi da radi i da se obezbedi kontinuirana nabavka nafte i gasa“, izjavila je.
Politički pritisci i pitanje kompromisa
Mihajlovićeva je istakla da Srbija trpi političke pritiske zbog toga što nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.
„Ako ruska strana odbija razgovor o kompromisu, jasno je da se ne radi o finansijama, već o političkom uticaju. Da postoji dogovor, pitanje vlasništva nad NIS-om već bi bilo rešeno“, rekla je.
Prema njenim rečima, situaciju dodatno komplikuje pitanje ugovora o isporuci gasa, za šta je odgovornost na domaćem preduzeću Srbijagas. Rafinerija, kako kaže, uz postojeće rezerve, može da radi do sredine novembra.
Preuzimanje NIS-a kao krajnja opcija
Ukoliko ne dođe do dogovora sa ruskom stranom, Mihajlovićeva navodi da Srbija ima pravo da razmotri mogućnost preuzimanja NIS-a radi očuvanja energetske i nacionalne bezbednosti.
„To nije poželjno rešenje, ali sigurnost države mora biti prioritet. Slične korake preduzele su i Nemačka i Poljska tokom energetske krize 2022. godine“, objasnila je bivša ministarka.
Dodala je da bi u tom slučaju proradio i sistem Janaf, čime bi se obezbedile dovoljne količine nafte i dodatna podrška susednim državama.
Snabdevanje gasom pod kontrolom
Mihajlovićeva smatra da Srbija, zahvaljujući postojećim skladištima i interkonekcijama, može da obezbedi stabilno snabdevanje gasom tokom zime.
„Gas se može nabaviti i na tržištu, a dodatne interkonekcije i zakup kapaciteta omogućiće sigurnost do sledeće sezone“, istakla je.
Sastanak u Vladi: Rafinerija nastavlja rad do 25. novembra
Na sednici Stalnog radnog tela za krizne situacije u naftnom sektoru dogovoreno je da rafinerija u Pančevu nastavi rad do 25. novembra, uz ravnomerno snabdevanje svih benzinskih stanica. Predstavnici NIS-a potvrdili su da imaju dovoljne zalihe i da će se voditi računa o stabilnosti tržišta i manjih distributera.
Greške iz prošlosti i potreba za rešenjem
Na kraju, Mihajlovićeva je ocenila da je trenutna situacija posledica loših odluka iz prošlosti.
„Srbija je u NIS-u manjinski vlasnik zbog greške bivše vlasti, koja je većinski udeo prodala za 400 miliona evra. Iako nismo pod sankcijama EU ili SAD, naš energetski sektor i dalje zavisi od ruskog kapitala“, rekla je.
Dodala je da je važno pronaći rešenje što pre, jer su naftni i gasni sektor ključni stubovi energetske bezbednosti Srbije.